Europski štit za demokraciju: preporuke protiv stranog uplitanja i dezinformacija

Posebni odbor za europski štit demokracije (EUDS) uspostavljen je u Europskom parlamentu još u prosincu 2024. kao nasljednik ranijih INGE odbora koji su se bavili stranim uplitanjem. Nakon godinu i pol rada predstavio je završno izvješće koje sadrži preporuke, a koje je Parlament usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Izvjestitelj je bio Tomas Tobé (EPP); tekst su također doprinijeli i sjenčani izvjestitelji iz skupina S&D, Renew i Greens/EFA – odnosno preostale tri demokratske skupine – kao i iz skupina ECR, PfE, ESN i The Left; stoga je to bio izvještaj s potpunim političkim pokrićem diljem spektra.

U središtu preporuka je prijedlog za uspostavu Europskog centra za demokratsku otpornost – neovisnog centra izvrsnosti za borbu protiv stranog uplitanja u informiranje i dezinformiranja, s jasnim mandatom, proračunom i obveznim sudjelovanjem država članica. Izvješće identificira Rusiju kao glavnu vanjsku prijetnju europskoj demokraciji zbog hibridnih napada na kritičnu infrastrukturu (kibernetički napadi, sabotaža, podmetanje požara, špijunaža, ometanje signala) i imenuje Bjelorusiju, Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Poziva na proširenje sankcija na one koji olakšavaju dezinformacije ili pomažu u zaobilaženju postojećih sankcija te osuđuje ruske politički motivirane 'crne liste' dužnosnika EU-a, novinara i zastupnika u Europskom parlamentu.

U digitalnoj sferi preporuke ne pozivaju na novi zakonodavni akt, već na strogo provođenje Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Zakona o umjetnoj inteligenciji – platforme bi trebale biti odgovorne za borbu protiv botova koji utječu na izbore. Što se tiče otpornosti izbornog sustava, predlaže se klasificiranje izborne infrastrukture kao kritične infrastrukture, uvođenje načela "upoznaj svog donatora" za političke donacije izvršene putem kriptovaluta, mjere protiv lažnih snimki (deepfake) i obmanjujućeg oglašavanja te zaštita kandidatkinja. Također naglašava potrebu za jačanjem medijske pismenosti, podrškom neovisnom civilnom društvu, financiranjem istraživačkog novinarstva i uvođenjem "Europskog dana pripravnosti" 24. veljače – obljetnice ruske invazije na Ukrajinu.

Plenar je usvojio preporuke glasovanjem od 420 za, 220 protiv i 26 suzdržanih. Gotovo je postojala potpuna suglasnost među četiri demokratske skupine – EPP, S&D i Renew jednoglasno su glasali za, dok su Zeleni/EFA glasali gotovo jednoglasno za. Nasuprot tome, ECR, PfE i ESN usprotivili su se prijedlogu na koordiniran način – sve tri desničarske skupine glasale su protiv njega velikom većinom, što je u skladu s obrascem prema kojem se demokratski konsenzus susreće s žestokim otporom krajnje desnice.

Ukupna izlaznost bila je visoka, s više od 92 posto popunjenih mjesta – u skladu s uobičajenom razinom za završna glasovanja utorkom. Među sudionicima, krajnje desni ESN imao je najvišu izlaznost (preko 96 posto), dok je PfE imao najnižu (nešto manje od 87 posto) – no obje su skupine koordinirano glasale protiv prijedloga, pokazujući istu razinu unutarnje kohezije. Sami ti podaci ne dopuštaju nam izvući zaključak o razlogu ove razlike.