Privremeni fond za sektore ugrožene Mehanizmom za prilagodbu ugljika na granici

Članovi Europskog parlamenta danas su usvojili svoj stav u prvom čitanju, s 433 glasa za, 97 protiv i 146 suzdržanih, o prijedlogu za uspostavu privremenog fonda za dekarbonizaciju – popratnog instrumenta Mehanizmu prilagodbe ugljika na granici (CBAM). Ovo glasanje označava tek početak pregovora s Vijećem: predstavlja mandat za nadolazeće razgovore s državama članicama, dok Vijeće još nije usvojilo stav o ovom konkretnom prijedlogu.

Fond je namijenjen pružanju privremene potpore europskim proizvođačima dobara obuhvaćenih CBAM-om i ublažavanju rizika od takozvanog curenja ugljika, tj. premještanja proizvodnje izvan EU-a zbog cijene emisija. Taj će se fond financirati s 25 posto prihoda država članica od prodaje emisijskih jedinica CBAM-a za godine 2026. i 2027., što bi, prema procjenama Europske komisije, trebalo donijeti oko 633 milijuna eura. Fond je odgovor na činjenicu da EU istovremeno ukida besplatne emisijske dozvole do 2034. godine za sektore obuhvaćene CBAM-om – aluminij, gnojiva, željezo i čelik – kako europski proizvođači ne bi bili u nepovoljnom položaju u usporedbi s konkurencijom iz zemalja bez usporedive cijene ugljika.

U usporedbi s izvornim prijedlogom Europske komisije od prosinca 2025., Parlament je, u izvješću Odbora za okoliš (izvjestitelj Pascal Canfin, Renew) – isplate se trebaju izvršiti za razdoblje od 2027. do 2029. godine umjesto u jednom krugu 2028. – proširenje opsega korisnika kako bi se uključila gnojiva i tvrtke koje dalje obrađuju robu obuhvaćenu CBAM-om te drugačija raspodjela neiskorištenih sredstava: umjesto da se vraćaju državama članicama, trebala bi se usmjeriti prema međunarodnim klimatskim obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma.

Izvjestitelj Pascal Canfin (Renew) izjavio je da prijedlog proširuje raspon proizvoda obuhvaćenih pristojbom, uvodi stroža pravila protiv zaobilaženja – uključujući preusmjeravanje proizvodnje iz Kine – te nudi rješenja za poljoprivrednike kao i shemu izvoza za europske tvrtke.

Sve četiri glavne demokratske skupine glasale su za, gotovo jednoglasno – S&D, Renew Europe i Greens/EFA bez ijednog glasa protiv, dok je EPP glasao gotovo jednoglasno za, uz samo nekoliko glasova protiv i uz suzdržanost nekih zastupnika u Europskom parlamentu. Ekstremna desnica je bila protiv prijedloga, ali ne ujednačeno: ESN je gotovo u cijelosti i s punim sudjelovanjem glasao protiv, dok je situacija bila drugačija za ECR i PfE – velika većina ECR-a radije je izbjegla glasovanje suzdržanošću, a samo je manjina izričito glasala protiv; Slično tome, iako u manjoj mjeri, značajan dio PfE-a suzdržao se. Ekstremna desnica se tako predstavila kao koordinirani blok protiv prijedloga, no za dvije od tri skupine stav je bio više izbjegavanje glasanja nego nedvosmisleno odbacivanje.

Izlaznost na glasanje iznosila je 94,3 posto (676 od 717 zastupnika u Europskom parlamentu) – što je najviša izlaznost na svim završnim glasovanjima tijekom utorkovog zasjedanja. ESN je imao najvišu izlaznost (100 posto), dok je PfE imao najnižu (88,1 posto).