Zahtjev ljevice za raspravu o odluci ECB-a o kamatnim stopama

U ponedjeljak, 14. rujna 2026., Parlament je glasao o prijedlogu skupine The Left da se na dnevni red uključi izjava Vijeća i Komisije o odluci Europske središnje banke o povećanju kamatnih stopa i njezinom utjecaju na rastuće troškove života. To je bilo proceduralno glasovanje o dnevnom redu, a ne suštinska odluka o politici ECB-a — no ipak ilustrira stavove različitih političkih skupina o tom pitanju. Prijedlog je odbijen s 154 glasa za, 216 protiv i 85 suzdržanih.

Bio je to drugi pokušaj skupine The Left. U lipnju 2026. skupina je podnijela sličan prijedlog za uvrštenje iste teme, ali ga je povukla prije glasovanja. U rujnu je glasovanje održano i prijedlog je odbijen.

Četiri demokratske skupine bile su jasno podijeljene u svom stavu. EPP je gotovo jednoglasno glasao protiv, kao i Renew. Zeleni/EFA su, nasuprot tome, jednoglasno bili za uključivanje rasprave. Stav S&D-a ostaje nejasan: grupa je formalno glasovala za, ali se velika većina njezinih prisutnih članova suzdržala — dakle, de facto su se povukli iz procesa donošenja odluka umjesto da podrže prijedlog.

Ekstremna desnica nije djelovala kao ujedinjen blok, pa nije postojala ultrakonzervativna većina sposobna ni proći s prijedlogom ni odbaciti ga. ECR je glasao protiv, ali je bio značajno podijeljen iznutra. PfE je, s druge strane, uglavnom bio za uključivanje rasprave. ESN je glasao protiv. Odbijanje stoga nije slijedilo jasan obrazac lijevo-desno — EPP, Renew i dio krajnje desnice glasali su protiv, dok su Zeleni/EFA, Ljevica i većina PfE glasali za.

Izlaznost je bila niska — glasalo je 455 zastupnika od 717, što predstavlja 63,5 posto. To odgovara obrascu tipičnom za ponedjeljne sjednice u Strasbourgu, kada zastupnici tek pristižu: usporedivi glasovanja o dnevnom redu ponedjeljkom iz 2026. godine kreću se u istom rasponu od 433 do 455 glasova, dok su glasovanja u utorak i srijedu u istom tjednu dosegnula 650 do 670, odnosno za otprilike 30 postotnih bodova više. Zelene/EFA imale su najvišu izlaznost (oko 87 posto) — grupa koja je također bila jedina u potpunosti ujedinjena u glasovanju za. ECR je imao najnižu izlaznost (oko 40 posto) — grupa koja je također bila najviše podijeljena iznutra; iz dostupnih podataka nije moguće utvrditi jesu li te dvije brojke povezane.

U međuvremenu, ECB nastavlja podizati kamatne stope: podigao ih je drugi put ove godine 10. rujna 2026., nakon što je to prvi put učinio u lipnju 2026. nakon gotovo tri godine; u srpnju ih je ostavio nepromijenjenima. Inflacija u eurozoni, u međuvremenu, nije rasla ravnomjerno: s 3,2 posto u svibnju pala je na 2,8 posto u lipnju, zatim se dvaput ubrzala — na 2,9 posto u srpnju i na 3,3 posto u kolovozu prema brzoj procjeni, što je najviša razina od rujna 2023., potaknuta uglavnom cijenama energenata u kontekstu sukoba na Bliskom istoku.